Broj 36552

Nisam baš sigurna je li to redni broj ili nekakav drugi broj koji njima nešto znači, ali nije ni bitno. Taman ću dočekati i rusko. Jer znate kako je. Svaki čovjek koji pristaje da ga se čipira i imalo drži do sebe žele da ga čipiraju Rusi.

Mislim, kad dođe moj red, cijepit ću se Pfizerovim, AstraZenecinim, ruskim, kineskim ili bilo kojim drugim koje bude tada dostupno. Jer ja sam se pisala.

O cijepljenju nisam nikad nešto posebno razmišljala niti razbijala glavu. A ja inače razmišljam i premišljam, ponekad i izmišljam, a posebice razbijam glavu, o svemu. Doduše, ne baš doslovno kao moja prijateljica. Ona voli to onako pravo i konkretno u zid. Uglavnom. Tijekom osnove i srednje škole znala sam da se moramo cijepiti protiv tih nekih bolesti velikih imena koja nisam mogla zapamtiti. Da se ne bismo razboljeli. To je bilo tako. Jednom hipohondru dosta. Bodi.

Kad sam malo odrasla, saznala sam da postoje neki ljudi koji se cijepljenju protive iz svojih nekih razloga. Ja sam tada zaključila da nisam jedna od njih. Da vjerujem znanosti. To je bilo svo moje razmišljanje na tu temu. Sve do 2018. godine. A ni tada nisam baš pretjerano razmišljala.

Sagledajući i objasnivši mi moju tadašnju pasno-ugriznu situaciju, doktorica na epidemiloškom me pitala želim li se cijepiti. Moram priznati da me malo zatekla pitanjem. Nisam mislila da ću imati izbora. Ali čim je ona meni rekla „u teoriji nema…“, znala sam da ću se cijepiti. Pusti ti teoriju. Nikad meni teorija nije išla. I u to vrijeme čitala sam Pekićevo Besnilo što je super knjiga za čitanje kad te ugrize pas. Tako da brzo sam ja rekla da cijepljenju. Doktorica mi je vrlo jasno objasnila i niz mogućih nuspojava koje sam ja napola slušala (što se ne radi!) jer nikad do tada nisam imala nikakve nuspojave ni na koje cjepivo pa sam mislila ne neću imati ni od ovoga.

I tako je meni ljetovanje u Grčkoj 2018. godine donijelo sveukupno dva različita cjepiva i pet doza. Prvo cjepivo primila sam još u Grčkoj i nisam imala nikakve nuspojave. Drugo sam, u četiri doze u razmaku od mjesec i nešto dana, primila u Hrvatskoj. Od prve dvije doze nisam, također, imala nikakve nuspojave. Od treće doze, taj dan kad sam ju primila, imala sam blagu bol u ruci u koju sam cijepljena (idući dan je bol nestala), a od četvrte doze dan-dva imala sam jaču bol u ruci (bilo mi je čak teško i miš klikati) i osjećala sam slabost/umor. Treći dan nakon četvrte doze nije mi ništa više bilo. I to kaže jedan hipohondar.

Ne ponovila se više pasno-ugrizna situacija jer hvala lijepa. Ali i ove 2021. godine (ako uopće dođem na red), kao i te 2018., imam na izbor želim li se cijepiti ili ne. I opet sam bez puno razmišljanja odlučila da želim. I neću se cijepiti iz hipohondrijskih razloga. Ovaj put ne. Cijepit ću se jer je ovo veće od svakog od nas ponaosob. Cijepit ću se jer ovo neće otići samo od sebe. Cijepit ću se zbog mojih roditelja (2×67) i zbog moje bake (90). Cijepit ću se zbog svih onih s kojima dolazim u kontakt, a stariji su ili bolesni. Cijepit ću se jer želim putovati. Cijepit ću se jer mi je pun klinac rastojanja (ali ne onog na blagajni u trgovini, to zakonom da se uvede da ti ne pire za vratom), nedruženja, nerukovanja, negrljenja, neljubljenja, maski i dezinfekcijskih sredstava.

Mogućih nuspojava se stvarno ne bojim. Svačeg se ovaj hipohondar u meni boji, najčešće onoga za što ni medicina nikad čula nije, ali nuspojava cjepiva protiv koronavirusa se ne bojim. Da mogu cijepila bih se sutra.

Ja ću se cijepiti. Vi ne morate. Nisam ja tu da tupim. U biti nisam ja nikad nigdje da tupim. Jer ti su najgori.

Ja sam vrlo mlada, rekla bih na moju sreću, naučila da se s budalama, jer nećemo se praviti da ih nema, i onima koji tupe po nečemu, a ne moraju nužno biti budale (što je još gore), ne raspravlja. Točka. Nema se tu šta. Jer budalama i tupačima, bilo to o čemu oni pričaju ili po čemu tupe društveno prihvatljivo ili ne, istinito ili lažno, ne možete dokazati. Ama baš ništa. Niti ih natjerati da nešto sagledaju iz drugog kuta. Jedino što možete je izgubiti živaca. A ako nam čega treba na broju onda je to svih živaca.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s